1. Imate li novčanu pričuvu?
Prije ulaganja držite dovoljno gotovine na štednom računu s trenutnim pristupom da pokrije tri do šest mjeseci osnovnih izdataka. Ta pričuva pokriva kvar bojlera, popravak automobila ili razdoblje između poslova, pa nikada niste prisiljeni prodavati ulaganja nakon pada da biste platili račun.
Izračunajte je iz osnovnih izdataka, a ne ukupne potrošnje: najamnina ili rata stambenog kredita, računi, hrana, prijevoz, osiguranje i minimalne otplate dugova. Primjerice, ako Vam osnovni izdaci iznose 1.800 $ mjesečno, tri mjeseca je 5.400 $, a šest mjeseci 10.800 $.
Ciljajte na višu granicu ako je Vaš prihod neredovit, samozaposleni ste ili drugi ovise o Vama. Tri mjeseca mogu biti dovoljna ako imate stabilan posao i partnera s vlastitim prihodom. Mnoge zemlje imaju besplatne, nepristrane službe za financijsko savjetovanje, često uz potporu države, s alatima za planiranje proračuna koji pomažu izračunati iznos.
2. Jeste li otplatili skupe dugove?
Prije ulaganja otplatite kreditne kartice, dopušteni minus i druge dugove s visokom kamatom. Kamata koju time uštedite zajamčen je prinos, a prinos od ulaganja nije. Ako kartica naplaćuje znatno višu kamatu od prinosa koji ulaganja vjerojatno donose, svaki iznos koji uložite umjesto da otplatite dug zapravo Vas košta.
Pretpostavimo da imate 3.000 $ duga po kreditnoj kartici uz efektivnu kamatnu stopu od 22 %. Ostavite li ga godinu dana, platili biste otprilike 660 $ kamate. Uložite li istih 3.000 $ i poraste li za 5 % te godine, zaradili biste oko 150 $. Otplatom kartice u boljem ste položaju za oko 500 $, a taj rezultat ne ovisi o tržištima.
Ne funkcionira svaki dug na ovaj način. Stambeni kredit ili zajam s niskom kamatom obično ne treba otplatiti prije ulaganja, a u nekim zemljama studentski krediti funkcioniraju prilično drukčije od običnog duga. Okvirno pravilo je usporediti kamatnu stopu na dug s onim što realno možete očekivati od ulaganja, nakon naknada. Svoju stopu provjerite na najnovijem izvatku.
3. Znate li za što ulažete?
Zapišite svaki cilj s okvirnim iznosom i datumom. „Ugodna mirovina“ je želja. „15.000 $ za učešće za kupnju stana za osam godina“ cilj je za koji možete planirati. Vaši ciljevi određuju koliko rizika možete podnijeti, koji račun koristiti i kako ćete znati ide li sve prema planu.
Različiti ciljevi često trebaju zasebna sredstva. Novac za učešće potrebno za pet godina i novac za mirovinu za 30 godina obično se ne bi trebali ulagati na isti način, jer jedan ima znatno manje vremena za oporavak od pada.
Pomaže i zapitati se treba li cilj uopće ulaganje. Ako štedite za nešto u sljedeće godinu ili dvije, štedni je račun obično bolje mjesto. Ulaganje ima najviše smisla za ciljeve koji su udaljeni nekoliko godina.
- Čemu služi? Budite konkretni: mirovina, učešće, školarina, opći dugoročni fond.
- Koliko će Vam trebati? Okvirni iznos je dovoljan. Kasnije ga možete doraditi.
- Kada će Vam trebati? To postaje Vaš vremenski horizont (korak 4).
- Koliko je cilj fleksibilan? Biste li mogli pričekati godinu ili dvije dulje ako tržišta padnu?
4. Koliko dugo možete ostaviti novac uložen?
Ulažite samo novac koji možete ostaviti netaknutim najmanje pet godina. Cijene dionica mogu naglo pasti i godinama se oporavljati, pa kraći rok povećava vjerojatnost da ćete morati prodavati uz gubitak. Što dulje možete čekati, to se usponi i padovi portfelja više izjednačuju.
Pet godina je minimum, a ne jamstvo. Tržištima je ponekad trebalo dulje da se vrate na prethodni vrhunac. Zato bi se i razina rizika koji preuzimate trebala smanjivati kako se rok približava.
Razmislite biste li dio novca mogli trebati ranije nego što planirate. Ako postoji stvarna mogućnost, taj dio držite na štednji. Naš članak o toleranciji na rizik pokazuje kako se vremenski horizont uklapa s ostalim dijelovima odluke o tome koliko rizika preuzeti.
5. Koristite li mirovinsku štednju i porezne pogodnosti?
Prije nego što počnete ulagati na običnom računu, provjerite koristite li pogodnosti mirovinske štednje. U Hrvatskoj na uplate u dobrovoljni mirovinski fond (treći mirovinski stup) država dodaje poticajna sredstva do zakonom propisanog iznosa, a poslodavac može uplaćivati u fond u Vaše ime uz porezne pogodnosti.
Što je za Vas najbolje, ovisi o Vašem poreznom položaju, mjestu prebivališta i tome kada će Vam novac trebati. Ako niste sigurni, obratite se ovlaštenom financijskom ili poreznom savjetniku.
Uplate poslodavca
Poslodavac može uplaćivati u Vaš dobrovoljni mirovinski fond, a takve su uplate do propisanog iznosa porezno povoljne. Ako Vam poslodavac to nudi, ne odbijajte: riječ je o dodatku plaći. Pravila i iznose provjerite kod poslodavca ili mirovinskog društva.
Dobrovoljna mirovinska štednja
Na uplate u dobrovoljni mirovinski fond država dodaje poticajna sredstva do zakonom propisanog iznosa. Kvaka je u tome što novac u pravilu ne možete podići prije propisane dobi. Aktualne iznose i uvjete provjerite kod mirovinskog društva ili na stranicama Hanfe.
Porez na ulaganja
Kapitalni dobici i dividende u pravilu se oporezuju, a porezni tretman može ovisiti i o tome koliko dugo držite ulaganje. Pravila se mijenjaju, pa aktualne stope i uvjete provjerite kod Porezne uprave.
6. Znate li koliko ćete plaćati na ime naknada?
Zbrojite sve troškove prije ulaganja: naknadu platforme ili upravljanja, tekuće troškove fondova unutar nje te sve naknade za trgovanje, izlaz ili prijenos. Zatim ukupni iznos pretvorite u novac za svoj iznos. Ukupno 1 % godišnje na 10.000 $ je 100 $, naplaćeno bez obzira na to rastu li ili padaju tržišta.
Učinak naknada s vremenom se kumulira, baš kao i prinos. Tijekom 20 ili 30 godina razlika između godišnjeg troška od 0,5 % i 1,5 % može doseći više tisuća. Naš članak o naknadama za ulaganje ima tablicu s primjerom koja pokazuje točno koliko.
Prije nego što se obvežete, zatražite od svakog pružatelja punu raščlambu troškova i naknada, pročitajte je i usporedite s barem još jednim pružateljem. Koje troškove provjeriti, navodi naša stranica o naknadama.
7. Jeste li odlučili koliko rizika možete podnijeti?
Odlučite koliki pad možete podnijeti prije ulaganja, a ne poslije. Zamislite svoj saldo nakon loše godine u novcu. Ako bi Vas pad ulaganja od 10.000 $ na 7.500 $ natjerao na prodaju, odaberite opreznije rješenje s manje dionica. Prodaja nakon pada pretvara privremeni pad u trajni gubitak.
Vaša razina rizika treba odražavati što si možete priuštiti izgubiti i koliko vremena imate, kao i kako se osjećate. Tvrtka koja upravlja Vašim novcem trebala bi pitati o sva tri prije nego što počne. Odgovarajte točno, čak i ako to znači portfelj nižeg rizika.
Pomaže i raspršivanje novca na mnogo ulaganja. Neće spriječiti pad Vašeg portfelja kad tržišta padnu, ali čini mnogo manje vjerojatnim da će jedno loše ulaganje nanijeti ozbiljnu štetu. Naš članak o diverzifikaciji objašnjava kako.
Kada ima smisla razmotriti platformu za ulaganje?
Platformu za ulaganje ili trgovanje razmotrite tek kad ste prošli kroz prethodnih sedam koraka. Ako još imate skupe dugove, nemate novčanu pričuvu ili je Vaš cilj udaljen manje od pet godina, s ulaganjem je bolje pričekati, bez obzira na platformu.
Ulaganje putem platforme nije zamjena za mirovinsku štednju, a koje vrste računa i proizvoda platforma nudi, morate provjeriti u njezinim dokumentima. Pročitajte provjeru platforme i objavu rizika prije bilo kakve odluke. Nema roka i nema razloga za žurbu.